Site rengi

Tasarım

Geniş
Kutulu
Radio Mbosna.eu

Upriličena promocija knjige “Moja generacija” Avde Hume

U okviru manifestacije ‘Mostarsko ljeto 2020’, u prostorijama Centra za kulturu Mostar večeras je upriličena promocija knjige “Moja generacija” Avde Hume, bosanskohercegovačkog antifašiste, narodnog heroja te nosioca važnih političkih dužnosti u bivšoj Jugoslaviji.

Promocija knjige “Moja generacija” Avde Hume – PR / Haber.ba

Mirko Pejanović, redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, profesor emeritus Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu istakao je da je knjiga „Moja generacija“ Avde Hume prevažna.

Promocija knjige “Moja generacija” Avde Hume PR / Haber.ba

Promocija knjige “Moja generacija” Avde Hume PR / Haber.ba

„Važna je za spoznaju onog jednog vremena kada je u ovoj zemlji, u tadašnjoj Jugoslaviji, došlo do fašističke okupacije, do sloma ondašnje kraljevske vlasti i kada je došlo do, na neki način, bratoubilaštva posebno u BiH, te raspirivanja međunacionalne mržnje. Kada su na jednoj strani harale četničke horde u dolini Drine, Podrinju i pravile pogrom, te na neki način pravile i genocid nad Bošnjačkim stanovništvom. Kada je ustaška vrhuška i režim Nezavisne Države Hrvatske tjerao u logore masovno srpsko stanovništvo, naročito 1941. i 1942. godine, te kada je svaki antifašista, ma koje vjere i nacije bio, bio proganjan i ubijan. Tada se sticajem historijskih okolnosti Avdo Humo nalazi na čelu organizacije ilegalnog otpora u gradu Sarajevu i među najvažnijim i najodgovornijim ljudima koji organizuju sredinom 1941. godine pripremu za ustanak. Zapravo, riječ je o 13. julu 1941. godine kada je u Sarajevu održana sjednica pokrajinskog komiteta KPJ za BiH i kada je donesena odluka da se organizuje ustanak naroda u BiH što je kasnije i učinjeno.“, kazao je Pejanović.

Dodao je da je Avdo Humo bio u „središtu organizacije otpora fašističkoj okupaciji, u središtu i nosilac organizacije pripreme ustanka, potom organizacije ilegalnog partijskog rada u gradu Sarajevu, i nadalje bio je jedan od nosilaca organizacije izlaska komunista SKOJ-evaca iz okupiranog Sarajeva na slobodnu teritoriju u okruženju Sarajeva i u tom kontekstu bio je jedna od prevažnih osoba, ličnosti koja je doprinijela da se u sarajevskom okruženju u drugoj polovini 1941. godine formiraju prve partizanske jedinice. Najzad, Avdo Humo će početkom 1943. godine na ime četvrte neprijateljske ofanzive po zahtjevu ili po procjeni tadašnjeg pokrajinskog komiteta i šire izaći iz Sarajeva i srest će se sa Vrhovnim štabom, Centralnim komitetom u okolini Prozora. Od tada Avdo Humo djeluje i učestvuje u formiranju najznačajnijih tijela za ono što će značiti prvo, drugo i treće zasjedanje ZAVNOBIH-a.“
Pejanović je istakao da je Humo zajedno sa još nekim ljudima, posebno sa Rodoljubom Čolakovićem, bio idejni kreator koncepcije da BiH postane federalna državna jedinica ravnopravna drugim republikama unutar Federativne Jugoslavije.

„I što je najvažnije, on je kao jedan veoma poznati intelektualac, književnik, revolucionar zajedno sa Rodoljubom Čolakovićem, u Jajcu 1943. godine prije prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a nakon razgovora u komisiji za konstituisanje Jugoslavije na federativnom principu, došao do Tita, te su Titu predložili rješenje za BiH. U tom prijedlogu za rješenje bile su dvije važne teze/ideje Avde Hume i Rodoljuba Čolakovića koje su oblikovali o državnosti BiH, a to je da je BiH jedna specifična multietnička zajednica koja se kroz vijekove historijski oblikovala kao jedna cjelina. Da je BiH jedna geografsko prirodna cjelina i da su u BiH vijekovima ljudi živjeli zajedno u višenacionalnoj strukturi, te da su u okviru tog zajedničkog života imali svoj poseban razvoj ali su izgradili i mnoge zajedničke karakteristike. Da oni žele imati svoju državnu jedinicu BiH u kojoj će živjeti i ravnopravno odlučivati. U tom kontekstu, Avdo Humo je jedna od najpoznatijih ličnosti iz tog perioda narodnooslobodilačke borbe i poslijeratne obnove BiH nakon II Svjetskog rata.“, istakao je Mirko Pejanović.

Profesor Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru Adnan Velagić kazao je da je „knjiga jedno živo svjedočanstvo jednog velikog revolucionara, čovjeka koji je, u jednom vremenskom periodu koje je bilo jako teško vrijeme za BiH, vrijeme II Svjetskog rata pa i poslijeratni period, odigrao vrlo važnu ulogu.“

„Iako Avdo Humo u svojoj knjizi ne elaborira cijeli svoj život, ipak važne su neke njegove uspomene iz Mostara, važan je njegov ratni put, njegov privatni život koji on iznosi i na jedan poseban način predočava, čime se vidi da je osjećao posebne emocije prema svemu onome što je pisao. Ali, Avdo Humo će u našoj historiji ostati upamćen kao čovjek koji je odigrao veliku ulogu u obnovi državnosti naše države na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Njegova uloga tu je nepobitna. Također, njegova uloga je bila vrlo važna 70-tih godina kada se Avdo Humo zajedno sa plejadom bh političara i intelektualaca uključio u rješavanje tzv. muslimanskog pitanja, kada su muslimani kroz naciju Musliman riješili pitanje svog identiteta u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji. Zbog toga je važno govoriti o Avdi Humi, jer ova knjiga služi i kao podsjećanje na takvog čovjeka, koji sigurno spada u red najeminentnijih političara iz BiH u epohi socijalističke Jugoslavije.“ rekao je Velagić.

Muamer Spahić, glavni urednik Izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice ističe da je knjiga „Moja generacija“ Avde Hume objavljena je u ediciji „Bosanski portreti“ u kojoj objavljuju portrete, knjige o nekim od najvažnijih ljudi bh povijesti, kulture.

„Avdo Humo je bio nekako logičan izbor. Direktan poticaj za objavljivanje ove knjge bila je jedna ranija knjiga koju smo mi objavili u ediciji „Tekst“, a knjiga se zove „Bosanski muslimani u II Svjetskom ratu“ autora Marka Attile Hoarea britanskog historičara koji je moram priznati meni rasvijetlio važnost, veličinu i ulogu Avde Hume za narodnooslobodilački pokret, ali i za državnost BiH. Ja sam tu knjigu morao konsultirati vezano za uređenje knjige „Bosanski muslimani u II Svjetskom ratu“, naravno misleći samo da je konsultiram, pogledam. Međutim, radi se o knjizi koju kada jednom počnete čitati ne ispuštate je iz ruku i ona zaista predstavlja onu vrstu knjige u koju se zaljubite na prvu.

Bez ikakvog ustručavanja mogu reći da je prvi moj motiv za objavljivanje ove knjige, pored ovoga što sam već naveo, bio čitalački, dakle radi se o dobro napisanoj knjizi. Naravno, tu su i svi drugi razlozi. U vremenu u kojem živimo, u kojem su dovedene u pitanje antifašističke vrijednosti, u kojem se sve stvari relativiziraju mislim da naša, ali i šira regionalna javnost treba da ima uvid u jednu ovakvu knjigu, koja iz pera jednog od najvažnijih sudionika onog što mi zovemo antifašističkim pokretu u II Svjetskom ratu, govori o tom pokretu, o pozadini, iskustvima, o važnosti i značaju.“, naglasio je Spahić.

Moderator na promociji bio je novinar Faruk Vele. U okviru „Mostarskog ljeta 2020“ sutra će u 20:30 sati u spomen kući Džemala Bijedića biti održana promocija 18. broja časopisa za kulturno i historijsko naslijeđe „Hercegovina“.

Haber.ba

BU KONUYU SOSYAL MEDYA HESAPLARINDA PAYLAŞ
ZİYARETÇİ YORUMLARI

Henüz yorum yapılmamış. İlk yorumu aşağıdaki form aracılığıyla siz yapabilirsiniz.

BİR YORUM YAZ