Site rengi

Tasarım

Geniş
Kutulu
Radio Mbosna.eu

Visok kortizol usložnjava kliničku sliku uzrokovanu koronavirusom

Sada razumijemo da određene komorbidnosti poput hipertenzije, dijabetesa ili hronične opstruktivne bolesti pluća povećavaju rizik od ozbiljnijeg ishoda. Veća je vjerovatnoća da će i odrasli stariji od 65 godina biti hospitalizirani s teškom kliničkom slikom.

Međutim, novo istraživanje koje je vodio profesor Waljit Dhillo pokazuje da se visoka razina kortizola može povezati sa stepenom ozbiljnosti bolesti. Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Lancet Diabetes & Endocrinology.

Šta je kortizol?

Kortizol je hormon koji tijelo proizvodi kao reakciju na bilo koju vrstu stresa, bilo emocionalnog ili fizičkog (bolest, povrede i fizički napor).

Ovaj hormon je važan za naše tijelo jer većina tjelesnih ćelija ima receptore kortizola, a hormon utječe na različite funkcije kao što su regulacija šećera u krvi, metabolizam, smanjenje upale, formulaciju pamćenja i kontrolu nivoa soli i vode u našoj krvi odgovornih za krvni pritisak.

Baš kao i kod ostalih hormona, kada nivo kortizola nije u optimumu, stvari mogu poći po zlu. Visoka razina kortizola kao posljedica tumora na hipofizi može dovesti do stanja zvanog Cushingov sindrom, koji dovodi do brzog povećanja težine, tj. nakupljanja viška masti u predjelu stomaka i lica, promjene raspoloženja, ekstremnog umora te visokog krvnog pritiska.

S druge strane, niska razina kortizola može dovesti do Addisonove bolesti, koju karakterizira snažan umor, gubitak tjelesne težine i gubitak mišića.

Kortizol i COVID-19

Kada se razbolimo, nivo kortizola često se mijenja. Kada je razina kortizola preniska to može biti izuzetno opasno, ali također može biti opasna i prevelika razina kortizola, jer to može dovesti do povećanog rizika od infekcije.

Povišena razina kortizola u slučaju bolesti poput COVID-19 nije iznenađujuća, ali ekstremni nivoi u opservacijskoj studiji bili su značajni, rekli su autori.

U studiji provedenoj na 535 pacijenata, od kojih je 403 imalo COVID-19, razina kortizola kod bolesnika s koronavirusom bila je značajno veća od onih koji nisu bili bolesni. Nivoi u grupi COVID-19 bili su čak znatno veći nakon većih operacija.

Od pacijenata koji su imali COVID-19, oni s početnom razinom kortizola od 744 ili niže su preživjeli u prosjeku 36 dana, dok su oni s razinama većim od 744 imali prosječnu stopu preživljavanja od samo 15 dana, pokazalo je istraživanje.

Može li nivo kortizola utjecati na trijažu?
Istraživači su koristili ovu studiju kako bi sugerirali da nivo kortizola može pomoći da se utvrdi koji su bolesnici COVID-19 izloženi većem riziku od umiranja i kako bi se brže uspostavio trijažni sistem.

Prema profesoru Dhillou, oni koji su inficirani koronavirusom i imaju izražene simptome prirodno će imati višu razinu kortizola, ali ovi ekstremni nivoi su razlog za zabrinutost, piše Health 24.

“Prije tri mjeseca kada smo počeli tek spoznavati talas infekcije virusom SARS-CoV-2, imali smo vrlo malo informacija o tome kako najbolje trijažirati ljude. Sada, kada ljudi stignu u bolnicu, potencijalno imamo još jedan jednostavan marker koji će nam pomoći prepoznati koje pacijente treba odmah primiti, a koje ne. To je upravo kortizol“, naveo je on, prenosi “Radiosarajevo“.

BU KONUYU SOSYAL MEDYA HESAPLARINDA PAYLAŞ
ZİYARETÇİ YORUMLARI

Henüz yorum yapılmamış. İlk yorumu aşağıdaki form aracılığıyla siz yapabilirsiniz.

BİR YORUM YAZ